PRIMJENA GIS-a (GEOINFORMACIONIH SISTEMA) U GEOGRAFIJI

Savremena geografija jeste nauka koja se bavi objašnjavanjem i funkcionalnom (učinkovitom) organizacijom geoprostornih sistema, posebno s aspekta njihovog održivog razvoja. U geoprostornim sistemima često su podrobnije razmatrani samo neki elementi i njihovi odnosi, posebno njihov prostorni razmještaj, a nastoji se otkriti kakve promjene doživljava cijeli sistem mijenjanjem njihova razmještaja i katkad otkriti zakonitosti u prostornom razmještaju, katkad nastojati utvrditi najpovoljniji smještaj, gibanje ili razmještaj postojećih ili novih objekata u tom sistemu.

Geografa će zanimati i prostorni sistemi u kojima dolazi do slabljenja ili nestanka nekih elemenata, npr. stanovništva ili poljoprivrede. Šta se događa s ostalim elementima, kako će se to odraziti na pejzaž? Naposlijetku geografi se mogu usko stručno baviti kompleksnošću odnosa samo nekih elemenata u prostoru, npr. može li se utvrditi ponešto o tektonici iz razmještaja nekih specifičnih reljefnih oblika.

Upotreba GIS-a u školama širom svijeta je u porastu iz godine u godinu. Postavlja se pitanje: “Kakav i koliki uticaj ima GIS na geografsko učenje u školama?”. Na ovo pitanje se mogu dati razni odgovori, poput:

• ·         razumijevanje prostora;
• ·         obrazovanje koje se temelji na istraživanju (enquiry-based education);
• ·         povezivanje podataka (informacija) sa prostorom;
• ·         stručno osposobljavanje učenika i
• ·         motivacija za radom.

Upotreba GIS-a u školama može imati veliki uticaj za učenje i pročavanje geografije. Postavlja se pitanje, zbog čega se onda u praksi slabo primjenjuje GIS u školama i zbog čega je ograničena njegova upotreba?

Navesti ćemo neke od razloga za limitiranost upotrebe GIS-a u edukaciji učenika:

1. složenost samog programa – mnoga istraživanja su pokazala da je složenost GIS softvera velika barijera za korištenje u učionici. Prema “National Research Council” u SAD-u ističe se da je GIS softver „edukativno neprimjeren” (2006: 183);
2. troškovi programa i dostupnost hardvera – cijena programskog paketa “ESRI ArcGIS for Desktop 10.4” iznosi 349.95 € (http://vvkkltblzcmdghnv.depotapps.com/product/esri-arcgis-for-desktop-10-4/) i mnoge škole širom svijeta ne mogu priuštiti adekvatnu opremu i financijska sredstva kako bi se GIS implementirao u edukacijski sistem;
3. nedostatak vremena za pripremu gradiva pomoću GIS-a - istraživanja u SAD-u u srednjim školama pokazalo je da od onih nastavnika koji koriste GIS, u prosjeku 62% su provodili vrijeme izvan učionice koristeći GIS, a 21% ga koristi kod kuće redovno (Kerski, 2006: 11). To je znatno ulaganje vremena koje mnogi nastavnici nisu u mogućnosti ili nisu spremni učiniti;
4. nedostatak otvorenih podataka za lokalno područje;
5. nemogućnost implementacije GIS edukacije u nastavne planove zbog velike količine gradiva i nedostatka vremena;
6. malo dokaza o pozitivnom uticaju GIS-a na geografsko učenje -  prema Bednarz-u (2001) koji upozorava “tehnocentrizam” i u svojim radovima ističe da je ‘mali broj istraživanja pokazao da GIS potiče učenje geografije” (2001: 1).

      Tekst i karte preuzete iz autorovog diplomskog rada pod nazivom: ,,Primjena geoinformacionih sistema u regionalnoj geografiji Bosne i Hercegovine"; Sarajevo 2017.