Svake godine se desi oko desetak jačih zemljotresa (u
prosjeku) koji se mogu osjetiti i koji mogu nanijeti štetu zgradama. Od 1905. godine na ovom području (Sarajevo i okolica) instrumentima je registrovano više od 1000 zemljotresa sa magnitudom većom od 4 i jačinom većom od 6 po Merkalijevoj skali.
Korištenjem arhivske građe krajem prošlog vijeka napravljen je katalog
historijskih zemljotresa u BiH do 1900. godine. Napravljen je i katalog
zemljotresa u Bosni i Hercegovini od 1900. godine do danas, a unos podataka u
njega još uvijek traje.
Na osnovu raspoloživih podataka urađen je izvještaj o
seizmičnosti teritorije Bosne i Hercegovine. Na osnovu seizmoloških i geoloških
podataka definirane su seizmički aktivne zone i aktivni seizmotektonski rasjedi
u kojima se generiraju zemljotresi. Područje Bosne i Hercegovine je uključeno u
središnje dijelove Dinarskog planinskog sistema koji je smješten sjeveroistočno
od kompresionog geotektonskog kontakta između Jadranske mase i Dinarida.
Jadranska masa (Adriatic microplate), kao dio afrike , je pritisnuta između
Apenina i Dinarida duž seizmičkih aktivnih rasjeda.Zabilježeni zemljotresi na
području Bosne i Hercegovine vezani su za energiju nastalu subdukcijom Afričke
ploče pod Evropsku ploču. Na samoj teritorij BiH gotovo se svakodnevno javlaju
zemljotresi intenziteta manje od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju
samo instrumenti.Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra
se kreće od 2 km do 35 km.
Mada je nazahvalno davati “prognozu” seizmičkih događanja za
bilo koju teritoriju, ipak na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga),
primjenjujući matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka
da se u narednih 100 godina na teritoriji BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog
intenziteta do VIII stepeni Merkalijeve skale. Zemljotresi tog intenziteta
izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima. Međutim, za
vremenski period više od 100 godina, prema ovim prognozama, može doći do
razornih zemljotresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje
Trebinja, Neuma, Banja Luke i planine Treskavice) koji mogu izazvati ogromne
materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti mnogo ljudskih života. [1.]
Karta 1. Karta seizmičnosti BiH – epicentri zemljotresa
Izvor:
http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/P-seizmo.php
Područje Bosne i Hercegovine je smješteno sjeveroistočno od
aktivnog kompresionog geotektonskog kontakta (duž obale Jadranskog mora) između
Jadranske mase i Dinarida. Jadranska masa, kao dio Afrike, utisnuta je između
Apenina i Dinarida duž koliziono-kompresionih rasjeda koji su neotektonski
aktivni u jadranskom priobalju. Zemljotresi koji se javljaju u Dinaridima su
nastali oslobađanjem energije izazavne podvalačenjem (subdukcijom) Afričke
ploče pod Evropsku. Ova energija kao primarni izvor tektonskih napona, oslobađa
se u zaleđu kao seizmička energija preko seizmogenih struktura. Pojavljivanje
zemljotresa magnitude od 5 do 6,5 M, ukazuju na autohtone zemljotrese kao i na
postojanje seizmogenih zona i struktura na području Bosne i Hercegovine. [2.]
Karta 2. Geotektonska karta Bosne i Hercegovine
Izvor: Hrvatović, H: „IDENTIFIKACIJA I PROCJENA GEOLOŠKIH HAZARDA -ZEMLJOTRESA“
[1.] Katalog zemljotresa na području BiH, Hidrometeorološki zavod FBiH, Sektor za
seizmologiju
[2.] Hrvatović,
H: „IDENTIFIKACIJA I PROCJENA GEOLOŠKIH HAZARDA-ZEMLJOTRESA“
